Samoliječenje ili automedikacija se tradicionalno definira kao uzimanje lijekova, biljnih pripravaka i lijekova iz kućne ljekarne na vlastitu inicijativu ili na savjet druge, neprofesionalne osobe bez savjetovanja s liječnikom. Samoliječenjem se nastoji smanjiti pritisak na zdravstvo kod liječenja blažih bolesti. Najčešće se u samoliječenju koriste lijekovi koji se dobivaju bez recepta (OTC, Over -The-Counter) ili tzv. lijekovi u režimu ručne prodaje. Samoliječenje se ne bi smjelo primjenjivati kod dugotrajnih kroničnih simptoma (npr. astma), ozbiljnih akutnih simptoma (npr. gubitak svijesti, bolovi u prsnom košu) i npr. kod jakih boli. Postoje mnogi argumentti u prilog kao i protiv samoliječenja.
PRO
Važnost samoliječenja za pojedinca/bolesnika. Adekvatno prepoznavanje simptoma i izbor lijeka, bolesniku koji uzima lijek bez savjeta s liječnikom osnažuje samopouzdanje te mu omogućuje veću neovisnost u donošenju odluka o upravljanju manje ozbiljnim bolestima, preventivnim, dijagnostičkim i terapijskim postupcima koji se na njega odnose.
Važnost samoliječenja za zdravstveni sustav. Odterećenje liječnika, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (liječnika opće medicine) je korisno u razdobljima široko zastupljenih virusnih bolesti (razdoblje gripa, sezonskih prehlada ili gastrointestinalnih virusnih proljeva) kada se značajno povećava broj bolesnika koji traže liječničku pomoć, čime se teže bolesnima može posvetiti više vremena.
Dostupnost lijekova. S obzirom na to da se uglavnom radi o lijekovima bez recepta, njihovim izdavanjem bolesnicima se osigurava brža i lakša dostupnost lijeka jer ga mogu kupiti bez prethodnog posjeta liječniku, ali pod uvjetom da lijek zadovoljava uvjete za takav način izdavanja.
CONTRA
Samoliječenje u starijih bolesnika. Zbog brojnih komorbiditeta, polifarmacija, ali i polipragmazija nije neuobičajena u starijih skupina bolesnika koji nisu ni svjesni rizika od često primijenjenih lijekova u samoliječenju. Te skupine bolesnika treba posebno pažljivo nadzirati i savjetovati o rizicima samoliječenja. Samoliječenje povećava rizik za nuspojave i interakcije lijekova.
Opasnost od neadekvatnog skladištenja lijekova u kući. Neodgovarajuće čuvanje i primjena lijekova koji se nalaze u kućnim apotekama mogu izravno utjecati na javno zdravlje, okoliš i zdravstvene usluge te povećati rizik od samoliječenja.
Opasnost od nepoznavanja farmakokinetskih i farmakodinamskih obilježja lijeka. Samoliječenje je povezano s rizicima kao što su uporaba prekomjerne doze lijeka, produljeno trajanje primjene, nepravovremeno prepoznavanje nuspojava lijekova, nepoznavanje interakcija lijekova i već spomenuta polifarmacija koja je osobito rizična u starijih osoba.
Pogrešna dijagnoza. U dijagnostičkom postupku brojnih bolesti, vrijeme do postavljanja dijagnoze je vrlo bitno pa svako odlaganje može imati negativne posljedice.
Rizik od neracionalne primjene antibiotika. Iako se antibiotike ne može kupiti bez recepta oni često zaostaju u kućnim ljekarnama. Nekontrolirana i neracionalna primjena lijekova donosi povećan rizik za selekciju rezistentnih bakterijskih sojeva što donosi otežano liječenje budućih infekcija i predstavlja značajan javnozdravstveni problem.
Zaključak
Samoliječenje može olakšati pritisak na zdravstveni sustav. U osiguranju sigurnosti uz trajnu edukaciju javnosti od strane liječnika, značajnu ulogu imaju farmaceuti kao prvi kontakt s bolesnicima koji traže simptomatski lijek dostupan u bezreceptnom režimu izdavanja. No, samoliječenje nosi i značajne rizike. Istraživanja su pokazala da je zdravstvena pismenost u Hrvatskoj na niskim razinama. U kontekstu samoliječenja, to znači da je znanje populacije o lijekovima i opasnostima koje donosi njihova neracionalna primjena skromno. Poseban rizik za nuspojave i interakcije lijekova postoji u starijoj populaciji s više komorbiditeta i politerapijom. Specifična je opasnost od neracionalne primjene antibiotika koja dovodi do razvoja bakterijske rezistencije. Uloga svih zdravstvenih djelatnika i stručnjaka u zdravstvu je pružiti jasne informacije o koristi i rizicima samoliječenja, dati terapijske savjete i temeljna znanja o primjeni lijekova.
Literatura:
Ruiz ME. Risks of self-medication practices. Curr Drug Saf. 2010 Oct;5(4):315-23. doi: 10.2174/157488610792245966.
The role of the pharmacist in self-care and self-medication: report of the 4th WHO consultative group on the role of the pharmacist. (1998). Pristupljeno: 3.12.2023.
https://www.halmed.hr/Lijekovi/Informacije-o-lijekovima/Bezreceptni-OTC-lijekovi/. Pristupljeno: 7.12.2023.
The FDA announces proposed rule: nonprescription drug product with an additional condition for nonprescription use. (2022). Pristupljeno: 26.11.2023.
https://www.fda.gov/drugs/over-counter-otc-nonprescription-drugs/fda-announces-proposed-rule-nonprescription-drug-product-additional-condition-nonprescription-use?utm_medium=email&utm_source=transaction. Pristupljeno: 4.12.2023.
De Bolle L, Mehuys E, Adriaens E, Remon JP, Van Bortel L, Christiaens T. Home medication cabinets and self-medication: a source of potential health threats? Ann Pharmacother. 2008 Apr;42(4):572-9. doi: 10.1345/aph.1K533.
Ghodkhande KP, Choudhari SG, Gaidhane A. Self-Medication Practices Among the Geriatric Population: A Systematic Literature Review. Cureus. 2023;15(7): e42282. doi:10.7759/cureus.42282.
Fick DM, Cooper JW, Wade WE, Waller JL, Maclean JR, Beers MH: Updating the Beers criteria for potentially inappropriate medication use in older adults: results of a US consensus panel of experts. Arch Intern Med. 2003, 163:2716-24. 10.1001/archinte.163.22.2716
Al Meslamani AZ, Abdel-Qader DH. The Abuse and Misuse of Over-the-Counter Medicines During COVID-19. Hosp Pharm. 2023 Oct;58(5):437-440. doi: 10.1177/00185787231158777. Epub 2023 Mar 5. PMID: 37711408; PMCID: PMC9988622.
Parmar Z, Malhotra SD, Patel VJ: Prevalence and pattern of self-medication in elderly individuals. Int J Basic Clin Pharmacol. 2015, 4:1095-9. 10.18203/2319-2003.ijbcp20151338.
Antimicrobial Resistance Collaborators. (2022). Global burden of bacterial antimicrobial resistance in 2019: a systematic analysis. The Lancet; 399(10325): P629-655. DOI: https://doi.org/10.1016/S0140-6736(21)02724-0
https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/antimicrobial-resistance
Comments