Pandemija COVID-19 kojoj svjedočimo donijela je mnogo novosti, kako dobrih tako i loših, u području znanosti. Nikada do sada dijeljenje znanja i osiguravanje pristupa sredstvima za istraživanja nije bilo tako brzo i učinkovito, sve s ciljem dobivanja odgovora na mnoge nepoznanice vezane uz novi koronavirus. S druge strane, svjedočimo hiperprodukciji često manjkavih istraživanja te natjecanju u brzini objave novih (relevantnih?) informacija o SARS-COV-2. Najcjenjeniji časopisi u medicini objavljuju kliničke studije koje još prije godinu dana zbog zamjerki u odabiru populacije ispitanika ili dizajnu ne bi u takvom obliku mogle biti objavljene.
Sve to dovodi do čestih promjena percepcije stručne i opće javnosti o korisnosti terapija ili postupaka u liječenju COVID-19 (sjetimo se hidroksiklorokina).
U zadnje vrijeme u fokus javnosti došla je uloga vitamina u prevenciji ili liječenju COVID-19. U stručnoj a pogotovo općoj javnosti prihvaćeni su s oduševljenjem zbog široke dostupnosti i niske cijene. Vitamini nemaju nuspojava a mogu koristiti, zar ne? Da li je doista tako?
Vitamin C (askorbinska kiselina) je vitamin topiv u vodi koji sudjeluje u stvaranju vezivnog tkiva, hormona i aminokiselina i ima antioksidativna svojstva koja podupiru funkciju imunološkog sustava. U razvijenim zemljama u zdravih ljudi manjak vitamina C (hipovitaminoza) je rijetka pojava osim u specifičnim slučajevima, npr. pothranjenost zbog bolesti). Preporučeni dnevni unos je 80 mg. Na temelju obećavajućih rezultata in vitro istraživanja, više desetljeća se već istražuje primjena visokih doza vitamina C u raznim indikacijama, od obične prehlade, u teškim infekcijama (sepsa) do prevencije ili liječenja malignih bolesti. Niti jedna od ovih indikacija nije jasno potvrđena kontroliranim, randomiziranim studijama.
Vitamin D je vitamin topiv u masti koji se sintetizira u koži iz kolesterola djelovanjem sunčeve svjetlosti. Može se unositi i hranom ili dodacima prehrani. Glavna funkcija mu je homeostaza kalcija i fosfora te ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja kosti. Manjak je čest tijekom hladnijih mjeseci te u područjima sjeverne Zemljine hemisfere. Općenito, preporučena početna nadoknada u osoba s nedostatkom vitamina D iznosi 600-800 IJ vitamina D3 dnevno. I vitamin D se razmatra kao vitamin koji potencijalno može imati ulogu u prevenciji i liječenju COVID-19. Opisani su mnogi potencijalni mehanizmi kojima vitamin D može smanjiti rizik od infekcija, odnosno imati povoljan učinak na imunološki sustav i upalni odgovor. Vitamin D smanjuje ekspresiju proinflamatornih citokina te povećava ekspresiju protuupalnih citokina makrofaga, izravno i neizravno utječe na ulogu T limfocita, ometa stvaranje plazma stanica te je potencijalno koristan u održavanju homeostaze B limfocita u autoimunim bolesntima. Kako vitamin D osim održavanja zdravlja kostiju ima i druge uloge u tijelu, uključujući redukciju upale kao i modulaciju procesa kao što su rast stanica, neuromuskularna i imunološka funkcija te metabolizam glukoze, također su u tijeku istraživanja njegovog mogućeg povoljnog učinka u prevenciji ili liječenju infekcija. Iako je dokazan povoljan učinak nadoknade vitamina D na prevenciju akutnih respiratornih bolesti (no, ne u COVID-19) u osoba s manjkom ili nedostatkom vitamina D, nema još dokaza u prilog njegovog povoljnog učinka u prevenciji COVID-19.
Koji su dokazi koristi uzimanja vitamina C i D u prevenciji ili liječenju COVID-19?
Direktnih dokaza iz randomiziranih kontroliranih studija o učinku vitamina C i D u prevenciji ili liječenju COVID-19 još nema.
O njihovom učinku se pretpostavlja na temelju podataka iz studija koje su pratile učinke primjene visokih doza ovih vitamina u drugim infektivnim bolestima (sepsa s ARDS, teška pneumonija) te na temelju saznanja o njegovom imunomodularnom učinku koji bi potencijalno mogao pružiti zaštitu od COVID-19 ili ublažiti težinu bolesti. Na mrežnoj stranici clinicaltrials.gov navedeno je > 40 kliničkih ispitivanja (od opservacijskih do randomiziranih kontroliranih) vitamina C te > 50 kliničkih ispitivanja vitamina D u prevenciji ili liječenju COVID-19.
Koje doze vitamina C i D se ispituju u kliničkim ispitivanjima za COVID-19
U istraživanjima učinkovitosti vitamina C i D u liječenju infekcija (sepsa, pneumonija) te u ispitivanjima učinkovitosti u liječenju COVID-19 primjenjuju se parenteralno (intravenski; iv) vrlo visoke doze, mnogo više od preporučene dnevne potrebe za ovim vitaminima.
Doze vitamina C u dostupnim istraživanjima bile su oko 4-15 gr/dan iv. Podsjetimo se da je preporučeni dnevni unos vitamina C 80 mg.
Primijenjene doze vitamina D u istraživanjima učinkovitosti u liječenju COVID-19 iznose do 540.000 IU (jednokratno) te nakon toga 90.000 mjesečno. Preporučeni dnevni unos vitamina D je 400-800 IJ dnevno. Neke od kliničkih studija ispituju i učinkovitost nižih doza vitamina C i D u prevenciji COVID-19.
Moguće nuspojave visokih doza vitamina C i D
Općenito su se visoke doze vitamina C u kliničkim ispitivanjima dobro podnosile, bez značajnih zabilježenih nuspojava. Budući da se radi o vitaminu topljivom u vodi suvišak se izlučuje bubrezima. No, u nekih osoba visoke doze vitamina C mogu izazvati neželjene učinke, npr. u osoba s bubrežnom insuficijencijom (bubrežni kamenci), G6PD deficijencijom (hemoliza) ili hemokromatozom (pogoršanje bolesti).
Kako je vitamin D topljiv u mastima, unešene prekomjerne doze ne mogu se izličiti urinom što može dovesti do toksičnih učinaka, npr. do hiperkalcemije i hiperkalciurije sa posljedičnim stvaranjem bubrežnih kamenaca. Teška hiperkalcemija može dovesti do srčanih problema.
Uzimati ili ne suplemente vitamina C i D u prevenciji COVID-19?
Kako nije nedvojbeno dokazana korist vitamina C u puno višim dozama od preporučenog dnevnog unosa, nije za očekivati nit korisnost malih doza vitamina C prisutnih u peroralnim suplementima u prevenciji ili liječenju blažih oblika COVID-19.
Smjernice većine stručnih društava i organizacija (Svjetska zdravstvena organizacija, NICE, NIH COVID-19 treatment guidelines, Smjernice Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević) nisu uvrstile preporuke za primjenu vitamina C i D u prevenciji ili liječenju COVID-19 s obrazloženjem da nema dovoljno dokaza niti za niti protiv primjene vitamina C i D u ovoj indikaciji. Stoga nije preporučljivo nekritički primjenjivati vitamin C i D dok više dokaza ne postane dostupno. Svakako se ne preporuča samoinicijativno uzimati vitamin C i D peroralno u visokim dozama. Korisnost takve primjene nije dokazana, a neželjeni učinci su mogući.
Čitajte više o ovoj temi u Pharmaca 50; 3 , 2020.
What can members do?
Members can follow each other, write and reply to comments and receive blog notifications. Each member gets their own personal profile page that they can customize.
Tip:
You can make any member of your blog a writer so they can write posts for your blog. Adding multiple writers is a great way to grow your content and keep it fresh and diversified.
Here’s how to do it:
Head to your Member’s Page
Search for the member you want to make a writer
Click on the member’s profile
Click the 3 dot icon ( ⠇) on the Follow button
Select Set as Writer
Comments