Unatoč raširenim kampanjama mjerama protiv pušenja na razini populacije, 28 % odraslog stanovništva (u dobi ≥15 godina) u Europi i dalje puši. Uporaba elektroničkih cigareta (e-cigareta) pojavila se i stekla značajnu popularnost kao odgovor na dobro poznate štetne učinke pušenja duhana, iako se njihova sigurnost dovodi u pitanje.
Inovaciju modernog uređaja pripisuje se Hon Liku, kineskom ljekarniku koji je 2003. godine razvio ovu metodu udisanja aerosola (vaping), a 2007. je patentirao uređaj. Ove uređaje njihovi zagovaratelji predstavljaju kao „manje štetnu“ opciju ili pomoć pri prestanku pušenja. No, stvarnost je znatno složenija i zahtijeva ozbiljnu znanstvenu i javnozdravstvenu analizu.
U mnogim zemljama e-cigarete ne podliježu jednako strogim regulativama kao konvencionalni duhanski proizvodi. Stoga je njihovo promicanje putem medija i interneta često dopušteno, čime se promidžbene poruke prenose ne samo odraslima, već i mladima. Iako se popularnost različitih vrsta e-cigareta može mijenjati tijekom vremena i među zemljama, univerzalno je prepoznato da sve veći broj djece, adolescenata i odraslih koristi e-cigarete. E-cigarete se promoviraju kao sigurna alternativa pušenju klasičnih cigareta te se često preporučuju kao način za smanjenje ili prestanak pušenja. Međutim, neki dokazi upućuju na to da nisu bezopasne.
Što su e-cigarete i kako djeluju?
E-cigarete su uređaji koji zagrijavaju tekućinu – tzv. e-tekućinu – kako bi proizveli aerosol koji korisnik udiše. Ova tekućina obično sadrži nikotin, propilen glikol ili biljni glicerin te arome koje dolaze u raznim okusima, poput voća, mente, čokolade, kolača i slično. Iako su dostupne tekućine za e-cigarete bez nikotina, znatno se češće koriste one koje sadrže nikotin.
Postoje dvije osnovne vrste e-cigareta:
1. Jednokratni i punjivi uređaji koji nalikuju klasičnim cigaretama
2. Tank sustavi i vaporizeri
Za razliku od klasičnih cigareta, kod e-cigareta nema izgaranja, pa se korisnici manje izlažu katranu i ugljičnom monoksidu. Međutim, to ne znači da su one bezopasne.
Prevalencija korištenja e-cigareta
Prema podacima iz razdoblja 2015.–2019., prevalencija uporabe e-cigareta uvelike varira između zemalja. U nekima je gotovo nepostojeća (Egipat – 0 %), dok je u drugima vrlo visoka (Litva – 56,6 %). U Poljskoj, primjerice, 35 % mladih izjavilo je da su koristili e-cigarete u posljednjih 30 dana.
Najveći rast bilježi se među mladima. Uporaba e-cigareta među mladima bilježi eksponencijalni porast, pri čemu studije izvještavaju o porastu prevalencije s 5 % na čak 25 % u razdoblju od 2013. do 2019. godine. E-cigarete postaju društveni trend – nešto što se doživljava kao „cool“, pa čak i „zdravija opcija“.
Mladi i e-cigarete
Mladi su izuzetno ranjiva skupina kada su u pitanju e-cigarete. Okusi poput jagode, bombona ili mentola čine ih privlačnima, a marketing na društvenim mrežama dodatno pojačava njihovu prisutnost. Istraživanja pokazuju da mladi koji nikada nisu pušili, ali koriste e-cigarete, dvostruko češće kasnije počinju pušiti klasične cigarete. Osim što mogu potaknuti ovisnost o nikotinu, e-cigarete negativno utječu na kongnitivni razvoj u adolescenata (pažnja, pamćenje, emocionalna regulacija), respiratorne bolesti poput astme te imaju štetan učinak na trudnoću i razvoj fetusa, jer nikotin ometa placentnu cirkulaciju i razvoj krvnih žila.
Kardiovaskularni rizici: manji od cigareta, ali i dalje prisutni
Iako su e-cigarete predstavljene kao manje štetne za srce i krvne žile jer ne sadrže produkte izgaranja, nikotin i druge komponente u aerosolu mogu i dalje imati negativan učinak.
Istraživanja pokazuju:
• Povećanje krvnog tlaka i pulsa nakon korištenja e-cigareta
• Povećanje arterijske krutosti (što može dovesti do povišenog rizika od infarkta)
• Smanjena funkcija endotela
• Povećani oksidativni stres i promjene u autonomnom živčanom sustavu
Trenutačno ne postoje izravni dokazi iz kliničkih ispitivanja ni dugoročnih kohortnih studija o kliničkim kardiovaskularnim učincima e-cigareta, a posljedice njihove kronične upotrebe uvelike su nepoznate. Jedini dostupni epidemiološki podaci temelje se na opservacijskim podacima iz 2 kliničke studije. Nacionalna istraživanja o zdravlju stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama (National Health Interview Survey – NHIS) iz 2014. (N=36.697) i 2016. godine (N=33.028) upućuju na povećan rizik od infarkta miokarda kod korisnika e-cigareta (omjer izgleda 1,79; 95 % interval pouzdanosti 1,20–2,66), iako u manjoj mjeri nego kod pušača klasičnih cigareta (2,72; 2,29–3,24).
Pomažu li e-cigarete kod prestanka pušenja?
Podaci su kontradiktorni. Neki randomizirani klinički pokusi pokazali su da e-cigarete mogu pomoći u prestanku pušenja kada su kombinirane s psihološkom podrškom. Međutim, stvarna slika u populaciji je drugačija:
• Mnogi korisnici nastavljaju koristiti i e-cigarete i klasične cigarete
• U stvarnim uvjetima, e-cigarete nisu učinkovitije od nikotinskih flastera ili žvakaćih guma
• Dugoročni podaci o trajnoj apstinenciji su ograničeni
Sveukupno gledano, dostupni dokazi nisu dovoljni da bi se sa sigurnošću moglo odgovoriti na pitanje pomažu li e-cigarete pušačima da prestanu pušiti i dugoročno ostanu nepušači. Nepreciznost u mjerenju izloženosti e-cigaretama, uključivanje pušača koji ih ne koriste s ciljem prestanka, ograničeno uzimanje u obzir zbunjujućih čimbenika te različiti načini mjerenja uspješnosti prestanka predstavljaju značajna ograničenja postojećih studija.
Trenutačni podaci iz istraživanja upućuju na to da bi korištenje e-cigareta u kombinaciji s bihevioralnom terapijom moglo povećati stopu apstinencije. No, ista istraživanja sugeriraju i da e-cigarete u odvikavanju od pušenja trebaju biti dio intenzivnog i ponavljajućeg savjetovanja, kako bi imale stvaran učinak. Istovremeno, njihova uporaba izvan stručnog nadzora može potkopati pokušaje prestanka kod većine odraslih pušača. Potrebna su dodatna istraživanja visoke kvalitete, a posebno pragmatična randomizirana ispitivanja, koja bi uključivala i učestalost korištenja e-cigareta kod uspješnog dugoročnog prestanka pušenja.
Zato stručnjaci preporučuju da se e-cigarete ne koriste kao prvi izbor pri odvikavanju od pušenja.
Izazovi zakonodavstva
Zakonodavstvo koje se odnosi na e-cigarete relativno je novo i ne postoji konsenzus o tome kako regulirati njihovu prodaju, pakiranje, oporezivanje i javnu uporabu. Dok se većina e-cigareta koje sadrže nikotin može uključiti u postojeće zakonodavstvo o duhanskim proizvodima, pravni status e-cigareta bez nikotina je složeniji. Dva nedavna pregleda literature i jedna internetska stranica sažimaju postojeće podatke o zakonodavstvu koje se odnosi na e-cigarete. Ukupno, zakonodavstvo o e-cigaretama postoji u 98 zemalja, no ono značajno varira. Čak i unutar jedne države, poput Sjedinjenih Američkih Država, propisi o e-cigaretama razlikuju se od savezne do državne razine. Situaciju dodatno otežava činjenica da se e-cigarete mogu smatrati i potrošačkim proizvodima i lijekovima.
Regulacija e-cigareta značajno se razlikuje među zemljama:
• Neke zemlje (npr. Brazil, Turska) imaju potpunu zabranu
• U EU, većina zemalja regulira e-cigarete kao proizvode povezane s duhanom, s ograničenjima na nikotinsku koncentraciju, oglašavanje i pakiranje
• Mnoge internetske stranice ne provode provjere dobi korisnika
• Oglašavanje putem influencera na društvenim mrežama često izbjegava zakonske okvire
S obzirom na brz razvoj tržišta i novih uređaja, zakonodavci zaostaju za industrijom, a zloporabe su česte.
Preporuke Europskog udruženja za preventivnu kardiologiju
• Zdravstveni djelatnici trebaju biti oprezni i ne preporučivati e-cigarete bez jasno definirane strategije i podrške.
• E-cigarete treba razmatrati kao pomoć pri prestanku pušenja isključivo u sklopu službenog programa za odvikavanje od pušenja.
• E-cigarete trebaju biti regulirane jednako strogo kao klasični duhan, osobito u kontekstu marketinga usmjerenog na mlade.
• Zabraniti okuse poput slatkiša, voća i deserta koji su posebno privlačni djeci i mladima.
• Uvesti stroge mehanizme provjere dobi za online i fizičku prodaju.
• Educirati mlade o potencijalnim opasnostima putem školskih programa i kampanja na društvenim mrežama.
• Kao i kod klasičnih cigareta, tijekom trudnoće treba preporučiti potpunu apstinenciju od e-cigareta.
Zaključak
Iako e-cigarete mogu imati manje štetnih sastojaka od klasičnih cigareta, njihova sve veća prisutnost, osobito među mladima, ne može se smatrati bezopasnom. Dugoročni učinci na zdravlje, uključujući kardiovaskularne bolesti, razvoj mozga i ovisnost o nikotinu, još nisu u potpunosti istraženi. Zato je iznimno važno nastaviti istraživanja, provoditi jasne zakonske okvire te, iznad svega, zaštititi ranjive skupine, posebno djecu i adolescente, od ovisnosti i zavaravajućih poruka industrije.
Prilagođeno iz: Maryam Kavousi, i sur. Electronic cigarettes and health with special focus on cardiovascular effects: position paper of the European Association of Preventive Cardiology (EAPC), European Journal of Preventive Cardiology, Volume 28, Issue 14, November 2021, Pages 1552–1566, https://doi.org/10.1177/2047487320941993
Comments